Još uvijek vjerujete da je uzrok pretilosti prejedanje i da je zato važno ograničiti količinu hrane ili računati kalorije kako bi ih smanjili? Ne možete biti mršavi od toga, čak i ako nakratko smršavite, povratno ćete dobiti još više kila uslijed ozbiljne stresne dijete. Znači li to da nema nade za debele ljude?
Za početak morate razumjeti činjenicu da je pretilost stanje neishranjenosti. Da, debelim ljudima nedostaju nutricijenti, zbog toga dobivaju težinu. Stanje pretilosti jednako je bogatom pohranjivanju masti u masnim stanicama. Koliko masti pohranjujete u masnim stanicama uglavnom nije u korelaciji s količinom obroka ili kalorija. Zbog toga puno ljudi ne može izgubiti na težini, jednostavno jer je već nijhov prvi korak u dijeti pogrešan.
Koliko ćete masti pohraniti u masnim stanicama ovisi o hormonima. Dva glavna hormona koja kontroliraju pohranjivanje masti poznati su kao ‘inzulin’ i ‘leptin’.
Inzulin je hormon koji izlučuje gušterača kada se povećava razina glukoze u krvi i taj hormon u principu skladišti neutralnu masnoću u masnim stanicama tijela. Dokle god se inzulin izlučuje, sve više i više masnoće se skladišti. (Usput, meso, riba, jaja i povrće ne povećavaju razinu glukoze u tijelu. S druge strane, kruh, riža, krumpir, tjestenina, pizza, čokolada, sladoled i sve vrste slatkiša i ugljikohidrata ekstremno povećavaju razinu glukoze u krvi, izuzetno brzo.) Kada se dostigne određena razina skladištenja masnoće u masnim stanicama, oslobađa se hormon koji je adipocitokin. Taj je hormon poznat kao leptin.
Leptin stvara osjećaj sitosti i aktivira energiju metabolizma, tako da će masnoća u masnim stanicama biti konzumirana (sagorjet će). Zato dokle god ova dva hormona, inzulin i leptin, funkcioniraju normalno, nećete se udebljati.
Međutim, ovaj balans hormona često je narušen upalnim stanjima. Ta stanja oštećuju mozak i živčani sustav i zato su ljudi još gladniji i teže osjećaju sitost, a masne stanice skladište izvanredne količine masnoće i prestaju aktivirati energiju metabolizma. Najveći uzrok ovog upalnog stanja nastaje zbog saharifikacije u krvnim žilama. Ova opasna saharifikacija (stvaranje šećera) u krvnim žilama uzrokovana je dodatnim unosom ugljikohidrata. Zbog dodatnog unosa ugljikohidrata ne samo da se prekomjerno izlučuje inzulin (kao kod dijabetesa), nego dolazi i do disbalansa inzulina i leptina. Jedan od najopasnijih ugljikohidrata je fruktoza, poznata i kao ‘voćni šećer’, koju sam spomenuo u nedavnoj objavi (fruktoza je četiri puta slađa od glukoze).
Saharifikacija u krvnim žilama stvara mikro ožiljke na ‘zidovima’ krvnih žila. Kako bi ti ožiljci zacijelili, tijelo šalje dodatan kolesterol koji proizvodi jetra i lijepi ga preko ožiljaka. Stoga kada kirurzi otvore srce pacijenta ili prerežu arteriju, tamo pronalaze puno ljepljivog kolesterola i zato vjeruju da je kolesterol blokirao protok krvi.
Pa, ako Vam je liječnik rekao da je Vaša razina kolesterola povišena, kao prvo, već je definicija normalne razine kolesterola laž (pročitajte moje prethodne objave o laži visokog krvnog tlaka). Normalno je da stariji ljudi imaju višu razinu kolesterola nego mladi ljudi i reduciranje razine kolesterola povećava rizik od infektivnih bolesti. Neki ljudi kažu „pazim da ne jedem hranu s visokim kolesterolom poput mesa, jaja, maslaca itd.“, ali to je pogrešno. Čak 70 % cjelokupnog kolesterola u tijelu proizvela je jetra, iz hrane je samo 20-30 %. Ako tijelo treba više kolesterola, jetra ga mora više stvarati.
Sada razumijete, ako imati vrlo visoku razinu kolesterola, to je zbog kroničnog upalnog stanja, što je zapravo saharifikacija u krvnim žilama. Bez rješavanja toga (prehranom s malo ugljikohidrata, a puno proteina), uzimanje lijekova za smanjenje kolesterola samo ozljeđuje Vaše tijelo. Naravno da Vam liječnici nikada ne savjetuju drugačiju prehranu, nego Vam samo kažu „Vaš kolesterol je previsok, morate uzimati ove tablete jednom dnevno (do kraja života lol)“.
S obzirom da nekoliko strogih vegetarijanaca ne jede kvalitetne proteine poput ribe, mesa i jaja, kada bi prekinuli uzimanje ugljikohidrata poput riže, brašna i krumpira, bili bi vrlo opasno pothranjeni. Zato nažalost ne mogu provoditi ‘low carb, high protein’ prehranu. Nemam ništa protiv vegetarijanaca, ali preporučio bih im da jedu barem jaja.
I nemojte me napadati zato što ste gladni ili zato što ste emotivno nestabilni jer Vam nedostaje proteina, s izrazima poput „pročitaj moju Bibliju CHINA STUDY!“ LOL neću više pisati nove objave u kojima poričem sva smeća sličnih istraživanja. Zbog propagadne kako je meso loše i kako je kolesterol loš, ljudi su povećano počeli konzumirati brašno, kukuruz i rižu. Što se onda dogodilo s brojem oboljelih od dijabetesa, pogotovo u SAD-u, Kini, Indiji, Meksiku i Njemačkoj?
Ova objava već je dovoljno dugačka, ali sadrži četiri važne informacije koje moram ponovo zapisati:
1. Pretilost je uzrokovana neishranjenošću (puno ugljikohidrata, malo proteina) i podatci (iz SAD-a) pokazuju da ljudi s manjim prihodima i manje obrazovani više pate od pretilosti.
2. Pretilost se događa zbog disbalansa hormona inzulina i leptina (poremećaji štitnjače poput Hashimoto bolesti također mogu uzrokovati pretilost, čak i ekstremnu mršavost radi hormonskog disbalansa, ali se sada neću na to koncentrirati).
3. Veliki unos ugljikohidrata uzrokuje saharifikaciju u krvnim žilama koja zatim uzrokuje hormonski disbalans i stvara mikro ožiljke na krvnim žilama. Zato tijelo mora stvoriti više kolesterola kako bi zacijelilo krvne žile. Kolesterol nije ništa kriv. Problem su ugljikohidrati (uglavnom glukoza, fruktoza i škrob).
4. Normalan nivo kolesterola koju su liječnici odredili je laž. Ovo je isti trik kao s krvnim tlakom. Kako bi ova laž izgledala ozbiljno, izmislili su popratnu priču kako postoji dobar kolesterol (LDL) i loš kolesterol (HDL). Farmaceutska industrija dobiva ogroman novac od prodaje lijekova protiv kolesterola bez da ljudima da ijedan savjet o prehrani gdje trebaju prekinuti s ugljikohidratima (iako je to jedini način da se spriječi saharizacija u krvnim žilama).