Jednom davno dijabetes je bio strašna smrtonosna bolest i za nju nije bilo lijeka. Kada biste imali dijabetes, postali biste jako žedni i pili puno vode. Postali biste stalno umorni i osjetljivi na infektivne bolesti. Ako simptomi napreduju, paraliza zahvaća ruke, noge, čak dolazi do nekroze, sljepoće, otkazivanja bubrega i na kraju čeka smrt.
Dijabetes se na japanskom piše “糖尿病” što jednostavno znači “bolest slatkog urina” jer je urin dijabetičara sladak i u njemu je otkriven šećer. Godine 1815. otkriveno je da je taj šećer zapravo glukoza izvedena iz krvnog šećera.
S obzirom da je količina šećera u krvi prekomjerna te izlazi kroz urin, kao tretman protiv dijabetesa koristilo se ograničavanje unosa ugljikohidrata, do 19. stoljeća. No s obzirom da je dijabetes bio uobičajeniji među bogatim ljudima i ljudima koji vole slatkiše, za njih je od početka bilo vrlo teško držati se uputa o pravilnoj prehrani. Mnogi se ljudi nisu mogli kontrolirati i prestati jesti “ukusni” kruh, tjesteninu, slatkiše i voće te su podbacili.
Cijeli Pariz je 1871. bio okružen vojskom zbog francusko-pruskog rata. Kako se situacija oko hrane u Parizu pogoršala zbog produžene opsade te kako je nutricijentski status Parižana postao gori, neobična stvar je zabilježena… broj ljudi koji boluju od dijabetesa dramatično se popravio. Iz ove situacije, “terapija glađu” (ograničenje hrane) je otkrivena.
Opie je 1901. otkrio da je dijabetes uzrokovan nefunkcioniranjem β stanica u Langerhansovim otičićima (u gušterači). Inzulin su 1921. identificirali i izdvojili Banting i Best. Sljedeće godine, 1922., farmaceutski industrijalist Eli Lilly lansirao je prvu inzulinsku tabletu u svijetu, “Iletin”.
Iletin je omogućio kontroliranje dijabetesa, koji je bio neizliječiva bolest. Zajedno s time, ograničenja u dijabetesu (ograničenja hrane) koja su bila naporna dijabetičarima, postala su nepotrebna i trend da se bolest kontrolira samo lijekovima se proširio.
Kako su se farmaceutske tvrtke razvijale i počele prodavati nove zanimljive lijekove, ljudi su odmah počeli biti ovisni o zapadnoj medicini i lijekovima. Počeli su razmišljati na ovaj način: “Čak i ako se razbolim, danas je medicina napredovala, ne moram se više brinuti. Lijekovi mogu kontrolirati moje simptome”. Nažalost zbog ovog su trenda mnogi ljudi prestali brinuti i izgubili interes za istraživanjem uzroka bolesti i važnosti prevencije.
Također, do 20. stoljeća gojaznost je bila prepoznata kao problem siromašva. To je zato što su područja gdje je gojaznost prevladavala bila jako siromašna hranom, kronično siromašne sredine. Čak i danas, djeca koje majke zbog pothranjenosti vode medicinarima u izbjegličkim kampovima u Africi su gojazna (napuhanih trbuha). Isto tako, ljudi s najvećom stopom pretilosti u SAD-u su Indijanci, za koje je poznato da sada žive u velikom siromaštvu.
Nakon Drugog svjetskog rata, američki nutricionisti govorili su da je pretilost uzrokovana visokokaloričnom prehranom. Kao tretman i prevenciju dijabetesa, snažno su počeli propagirati ograničenje kalorija. Za prevenciju pretilosti i bolesti srca koje su naglo porasle nakon rata, preporučili su prehranu orijentiranu na niskokalorično povrće i žitarice, izbjegavajući visokokalorične životinjske proteine i masti.
Međutim, prehrana temeljena na povrću i žitaricama neizbježno je postala prehrana s visokim unosom šećera (zbog žitarica i voća). Zapravo, u SAD-u se broj oboljelih od pretilosti, bolesti srca i dijabetesa povećao, umjesto da se smanji, i nastavio se povećavati. Zajedno s time se prodaja lijekova dramatično povećala i farmaceutske tvrtke narasle su u velike kompanije Big Pharme.
Ukratko sam objasnio povijest inzulina. Moderni nutricionizam u pozadini ima farmaceutsku industriju. Primjerice, “piramida prehrane” koju ste učili u školi. (Sjetite se da su ugljikohidrati = šećeri opisani kao najvažniji nutricijent.) Znanje i vodiči o nutricijentima su se raširili kako bi farmaceutske tvrtke bile bogatije i veće. Bez shvaćanja ove činjenice, nikad ne bih mogao govoriti o sadašnjoj medicini.
Nije potrebno imati nesuglasice među ljudima zbog veganstva, ubijanja jadnih životinja, izjava da je crveno meso uzrok raka i tako dalje. Iznenađujuće, iza ovih “ideologija” stoji utjecaj Big Pharme.
Sretan Božić ❤
Slika: Obiteljska fotografija koju sam ja slikao je ispala najbolje pa na fotografiji nema mene 😂
Ovog Božića nema više pečene purice… svježa velika hobotnica! 🇭🇷 Tako fina i zdrava hrana.
