Godine 1977. jedan izvještaj ostavio je golem utisak i šok na sve Amerikance. Bio je to izvještaj koji je činjenicama iznio tvrdnju: “prosječna američka prehrana uzrok je bolesti i smrti”. Od tada američka vlada radi na poboljšanju njihovih prehrambenih navika i prevenciji bolesti poput karcinoma i srčanog udara.
Ovaj izvještaj zove se “McGovern Report”.
U tom izvještaju također je napisano da “u medicinskom sustavu 20-og stoljeća dominira samo jedna, iskrivljena ideja kako su klice apsolutan uzrok svih bolesti”.
Da, kao što svi već znate, radi se o TEORIJI O KLICAMA.
Vratimo se našoj temi iz zadnje objave.
Pettenkofer je istaknuo važnost veze između pojave bolesti i okoline u kojoj živimo.
Govorio je o važnosti kanalizacijskog sustava te je zaslužan za visoki standard i razvoj današnje kanalizacije.
Tvrdio je: “Pasteur govori da su uzroci bolesti bakterije, ali to nije istina. Problem je u slabom tijelu, koje onda napadaju bakterije”.
Kako bi dokazao istinitost svoje teorije, popio je bakteriju Vibrio cholerae, bakteriju koja je uzročnik kolere.
Ne zaboravite, u to vrijeme kolera je bila najveći strah za ljude u Europi i čak se vjerovalo da bi mogla uništiti cijelu ljudsku populaciju.
Svi nazočni tom eksperimentu bili su šokirani njegovom izvedbom.
Ali Pettenkofer nije obolio, čak nije dobio ni vrućicu, samo je imao malu dijareju koja je ubrzo prošla.
Kako bi objasnio svoj ekperiment, pozvao se na riječi biologa Pierrea Jacquesa Antoinea Béchampa (1816.-1908.).
Béchamp je tvrdio: “Uzrok bolesti nalazi se unutar našeg tijela. U ljudskom tijelu žive milijuni mikroorganizama i tek kada je tijelo slabo, obični mikroorganizmi počnu se ponašati kao problematične bakterije”.
Naravno, njegove tvrdnje u to vrijeme nitko nije podržavao.
Ironično, upravo Béchampovo postignuće u okrivanju mikroorganizama u tijelu pomoću mikroskopa temelj je na kojem je Pasteur gradio teoriju o klicama.
Teorija o klicama i teorija okoline protive se jedna drugoj, ali postoji nekoliko razloga za koje se vjeruje da su uzrok zašto je teorija o klicama na kraju ipak prihvaćena:
– zato što ju je podržavala brzorastuća farmaceutska industrija..
– zato što je Pasteur imao nepopustljivu osobnost, a Béchamp je bio suzdržan..
– zato što je Pasteurov stas bio atraktivniji i time je bio i privlačniji medijima..
Kako god, zbog Pettenkoferove teorije okoline, ljudi su otkrili oportunističke organizme (neutralne mikroorganizme u tijelu koji se mogu pretvoriti u loše bakterije ako tijelo postane slabo) i važnost imunološkog sustava.
Bakterije ne utječu na sve ljude u jednakoj mjeri, a neki ljudi su i uvijek zdravi.
Danas živimo u najčišćoj okolini ikad u cijeloj ljudskoj povijesti.
Više patimo od ozbiljnih alergija, kroničkih bolesti, karcinoma, dijabetesa, srčanih udara, puno više nego od “bakterijskih infekcija”.
Ovo je razlog zašto moramo biti oprezniji oko svojeg tijela, oko našeg imunološkog sustava, nego oko čudnovate Pasteurove teorije o klicama.
Pravo zdravlje dolazi iznutra prema van, a ne izvana prema unutra.
Ova tema je jako važna, ali znam da nije najzanimljivija pa Vam dajem ovu sliku 🙂
