Sve je hladnije i dolazi sezona gripe…
Danas želim podijeliti s Vama zanimljivu temu i pustiti Vas da ponovo razmislite o sebi i svojoj obitelji.
Jeste li ikada čuli za teoriju o klicama ili za teoriju okoline?
Vjerojatno ne, jer je to danas općepriznato znanje…
Želim Vas upoznati s ovim teorijama koje se odnose na naše zdravlje.
PORIJEKLO TEORIJE O KLICAMA (TEORIJE O BAKTERIJAMA)
Ova teorija temelji se na ideji da su klice uzrok svih infekcija te da se svaka bakterijska bolest može izliječiti tako da se ubiju klice.
Teoriju je uspostavilo nekoliko znanstvenika i liječnika, poput Louisa Pasteura i Roberta Kocha u ranim 1880-ima. Ova teorija postala je jednom od osnovnih ideja zapadne medicine današnjice.
Godine 1987. Koch je objavio svoje eseje te postao slavni njemački liječnik i pionir mikrobiologije. Osnivač “moderne” bakteriologije bio je poznat po svojoj ulozi u identificiranju specifičnih uzročnika tuberkuloze, kolere i bedrenice te je bio poznat po davanju eksperimentalne podrške konceptu zaraznih bolesti.
Dobio je Nobelovu nagradu za medicinu 1905. godine.
U to vrijeme postojao je golem strah od kolere i tifusa, kao od najgorih zaraznih bolesti koje bi mogle ubiti sve ljude.
Međutim, “lijekovi protiv tih strašnih bakterija su otkriveni i čovječanstvo je bilo spašeno”.
Ova ideja je odmah bila proširena među svima: “uzrok svih infektivnih bolesti su bakterije”.
Bakteriolog koji je bio začetnik otkrića kolere je Louis Pasteur.
Tvrdio je: “Fermentacija i truljenje organizama uzrokovano je bakterijama, znači ako bakterija uđe u tijelo čovjeka ili životinje, razbolimo se.”
Pasteur je osoba koja je uspostavila temelje moderne medicine.
Drugim riječima, zapadnjačka medicina je jednaka kao Pasteurova medicina.
PORIJEKLO TEORIJE O OKOLINI
Nažalost danas više nije toliko poznat, no postoji i koncept “patogena teorija okoline”, koji je protiv teorije o klicama.
Kao što samo ime kaže, ovaj koncept opisuje “uzrok svake bolesti je u okolini”.
Max Josef von Pettenkofer, znanstvenik, kemičar i higijeničar, zagovornik je ove teorije.
Pettenkofer je također rekao (a s time se slažem): “Samo zato što se približim osobi koja je bolesna, ne znači da ću se i ja razboljeti. Hoćemo li se razboljeti ili ne ovisi o individualnoj otpornosti i o tome funkcionira li naš imunološki sustav ispravno.”
Kada bi ljudi znali što ih čini bolesnima, a što ne, znali bi i kako ozdraviti, a to za mnoge profesije danas nije profitabilno. Zato je poznavanje teorije o okolini gotovo uništeno.