Dugo se nismo vidjeli na Facebooku… 😂 wow još sam živ.
Akademsko područje nutricionizma relativno je novo, rođeno u 20. stoljeću. Akademska područja poput biokemije i psihologije već su postojala u 18. stoljeću, no nutricionizam nije bio u osnovnom akademskom sustavu, nego više u kliničkim znanostima, a njegovo stvaranje imalo je pozadinu u zahtjevima koji dolaze iz ratova.
Izum vatrenog oružja, pištolja, okupirao je izuzetno važnu poziciju u povijesti modernog rata. Pištolji uzrokuju visoku smrtnost i njima je lako rukovati. Način ratovanja drastično se promijenio kada su se pištolji raširili bojištima.
Prije nego su se pištolji pojavili, rat je bio čin koji je izvodila vojska, a vojska je bila vlasništvo kralja i kraljice i većinom se sastojala od profesionalnih vojnika. U starom Rimu, vojnici su bili građani, ali u kasnijem Carstvu, glavna sila Rimske vojske bili su plaćenici, koji su postali profesionalni vojnici.
Profesionalan trening nužan je kako bi se moglo rukovati mačevima, kopljima, lukovima i strijelama u ratu te su profesionalni vojnici morali vježbati da bi se mogli koristiti takvim teškim oružjem svaki dan, kao npr. japanski samuraj s katanom ili nidža s različitim oružjem. Međutim, kada su se pojavili pištolji, oni su mogli biti korišteni u pravoj borbi i odmah, bez imalo treninga, tako da su čak ljudi bez imalo pripreme odmah mogli postati vojnici.
Između srednjeg vijeka i suvremenog doba, borbena moć bila je određena količinom vatrenog oružja, što jednostavno znači količinom pištolja. U Prvom svjetskom ratu prvi put se u povijesti dogodio potpuni oružani sukob. Potpuno oružani sukob znači da su na bojište uzeti obični građani koji su se borili kao vojnici. Otkrićem tehnike nitrogenske fikascije metodom Haber-Bosch, eksploziv se počeo masovno proizvoditi, dok se agresivnost na prvoj fronti i u rovovima još povećala, ubila još mnogo ljudi i rat je bio produljen.
Domaća radna snaga bila je u potpunosti okupirana potpunim oružanim sukobim, industrija je u državama počela stagnirati, a posebno ozbiljan problem bio je nedostatak hrane. Kako bi se zaobišla takva strašna situacija, vlada je morala odrediti kolika će biti minimalna količina hrane koja će biti dana građanima da ne umru od gladi. Vojska je naredila eksperiment glađu znanstvenicima na sveučilištima kako bi saznali koji je minimum hrane na kojem čovjek može preživjeti. Eksperiment izgladnjivanjem u Minnesoti, tzv. “Minnesota starvation experiment”, kojeg je napravio Ancel Keys u SAD-u između 1944. i 1945., jedan je od najpoznatijih.
Zbog ove ozbiljne i mračne pozadine, hrana se počela mjeriti u “kalorijama” u nutricionizmu. Završetkom Drugog svjetskog rata više nije bilo masovnih oružanih sukoba, a društveni problem postale su pretilost i kronične bolesti. Radi ovog razloga, veza između hrane i pretilosti i kroničnih bolesti počela se uskoro istraživati.
Jedna organizacija ponudila je ogromnu financijsku podršku i istraživačku suradnju Ancelu Keysu, koji je proveo ekspriment izgladnjivanjem u Minnesoti nakon Drugog svjetskog rata. Možete pogoditi o kojoj se organizaciji radi, zar ne? Da, to je bila organizacija koja zarađuje na šećeru, “Sugar Research Foundation”. Zbog povijesne pozadine, kao što je moderna medicina u potpunosti pod Big Pharmom (velikim farmaceutskim lobijem), nutricionizam je jednako tako pod kontrolom industrije šećera i prehrambenom industrijom.
Mogu vam reći i pravi razlog zašto svi patimo od kroničnih bolesti, zašto nam mediji ne govore istinu, zašto liječnici samo daju lijekove bez rješavanja uzroka. Sve je povezano ravnom linijom točkicu po točkicu. 😉
